Hominidi
| Hominidi (Hominidae) | |
|---|---|
| Ugroženi: Pan, Gorilla i Pongo | |
 Mužjak zapadnog gorile (Gorilla gorilla) | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Primates |
| Podred | Anthropoidea - Catarrhini Uskonosni majmuni |
| Natporodica | Hominoidea |
| Porodica | Hominidae / Pongidae |
| Rod | Homo Pan Gorilla Pongo Gray, 1825. |
| |
Hominidi, poznati i kao veliki čovjekoliki majmuni, prije je naziv nego taksonomska oznaka, jer još uvijek postoje velike razlike u upotrebi ovog termina. To može isključiti ljude (u varijanti "ljudi i veliki majmuni") ili ih uključiti ("ljudi i neljudski veliki majmuni") formiraju jednu taksonomsku porodicu primata, uključujući četiri postojeća: u čimpanze (Pan), gorile (Gorilla) i orangutane (Pongo) s po dvije vrste i ljude (Homo) s jednom vrstom. Ovo su zajednička imena za četiri današnja roda u porodici Hominidae.[1][2][3][4]
Termin "hominid" se također upotrebljava u mnogo užem smislu, kao hominini ili "ljudi i čovjeku najsrodnije čimpanze".[5] Veliki broj poznatih izumrlih rodova su grupirani sa ljudima u potporodicu Homininae, a u drugoj su orangutani – Ponginae. Prema najnovijim procjenama zajednički predak svih rodova porodice Hominidae živjeli su prije otprilike 14 miliona godina, kad su se preci orangutana izdvojili od ostala tri roda. Preci ove porodice duže su evoluirani od onih za porodicu Hylobatidae, prije možda oko 15-20 miliona godina.
Opis i ponašanje
[uredi | uredi izvor]Veliki majmuni su veliki, bezrepi primata, od kojih je, od živućih vrsta, najmanji bonobo (30-40 kilograma težine), a najveće su gorile, čiji mužjaci važu i do 140–180 kg. Kod svih velikih majmuna, mužjaci su, u prosjeku, veći i jači od ženki, iako se stupanj spolnog dimorfizma uveliko razlikuje među vrstama. Iako je većina današnjih vrste pretežno četveronožna, svi mogu koristiti prednje udove (ruke) za prikupljanje hrane ili materijala za gniježđenje, a, u nekim slučajevima, za izradu i korištenje alata.
Većina vrsta su svaštojedi, ali voće je preferirana hrana među svima, isključujući neke grupe ljudi. Čimpanze i orangutani prvenstveno jedu voće. Kad im, u određeno doba godine, ponestane voća ili ako ga u nekim regijama nema, oni pribjegavaju ishranu izdancima i listovima, često bambusa, koji su jedna vrsta trave. Gorile imaju ekstremne prilagodbe za žvakanje i varenje nekvalitetne hrane, ali oni i dalje vole voće i, kad je god to moguće, dešava se da ga traže kilometrima. Ljudi, nakon neolitske revolucije, troše najviše žitarica i druge