Prijeđi na sadržaj

Banana (rod)

Izvor: Wikipedija
Banana
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Liliopsida
Red:Zingiberales
Porodica:Musaceae
Rod:Musa
Vrste
vidi tekst
Baze podataka

Banana (lat. Musa), rod jednosupnica iz porodice bananovki (Musaceae) kojemu pripadaju 83 vrste[1] trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Rod je prvi imenovao Carl Linnaeus 1753., a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od latiniziranog arapskog naziva mauz (موز), u značenju voće[2], a po drugom po Antoniju Musi (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara Augusta. [3] [4]

Opis

[uredi | uredi kôd]

Musa (banane i plantain banane) su drvoliki zeljasti rod. Divlje vrste Musa su Musa acuminata koja ima 2n=2x=22 kromosoma i konstituciju genoma AA, te Musa balbisiana, također 2n=22 s BB genomima. Ostale vrste u rodu pružaju korisnu raznolikost i otpornost na bolesti, te imaju x=11 ili x=10 kromosoma. Plodovi (botanički epigine bobice) imaju brojne male sjemenke u kremasto bijelom mesu. Rod je dobio ime po Antoniju Musi, liječniku prvog rimskog cara Oktavija Augusta. Kultivirani oblici banane su sterilni, partenokarpni (plodovi se razvijaju bez oplodnje peludi: male crne točkice koje se vide su pobačene ovule). Izvozne desertne banane su triploidne (tri seta od 11 kromosoma, 2n=3x=33) s konstitucijom genoma AAA i predstavljaju samo 15% svjetske proizvodnje iako su važan usjev za prodaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, banane su najprodavanije voće (pretekavši jabuke 1990-ih) i na glasu da imaju najveću prodaju od svih proizvoda u supermarketima nakon benzina i srećki! Kultivari banana i plantain banana za kuhanje, koji se uglavnom jedu u zemljama proizvodnje, imaju konstituciju genoma AAB ili ABB; oni se kuhaju, prže ili suše, ponekad melju u brašno. Banane se mogu fermentirati. Iako narastu do 8 m (25 stopa) ili tako nešto, biljke su ljekovite, s pseudostelom ('deblom') koji nema drvenasto tkivo već je nakupina baza lišća. [4]

Veličina haploidnog genoma Muse je oko 600 Mb (Dolezel et al), četiri puta veća od modelne biljke Arabidopsis, 50% veća od riže ili rajčice i 20% veličine ljudskog genoma. Podijeljen je na 11 kromosoma i može se analizirati pomoću molekularnih i citogenetskih metoda. BAC knjižnice omogućit će detaljan rad na strukturi genoma (dostupno preko Global Musa Genomics Consortiuma). Genetske karte izrađuju se križanjima između diploidnih vrsta, osobito u francuskoj regiji Guadeloupe.[4]

Morfologija

[uredi | uredi kôd]

Musa L. je rod velikih do golemih višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice bananovki. Biljke imaju snažnu podzemnu stabljiku nalik podanku ili gomolju, iz koje izbijaju zbijeni izdanci i vriježe. Prava stabljika ostaje kratka sve do cvatnje, dok nadzemni „trup” čini pseudostabljika, građena od čvrsto priljubljenih i preklopljenih lisnih rukavaca. Može biti visoka od približno pola metra do 10 m.[5]

Listovi su vrlo veliki, jednostavni i spiralno raspoređeni. Peteljka je duga, a pri osnovi se proširuje u rukavac koji sudjeluje u izgradnji pseudostabljike. Plojka je duguljasta do duguljasto-eliptična ili suličasta, obično duga 2–3 m, katkad i do 5 m, s izraženom središnjom žilom i brojnim gotovo usporednim bočnim žilama. Stariji se listovi djelovanjem vjetra često cijepaju sve do središnje žile.[5]

Cvat je vršni, uspravan, vodoravan ili viseći tirs. Sastoji se od niza bočnih skupina cvjetova, od kojih je svaka poduprta velikim, često upadljivo obojenim pricvjetnim listom. Brakteje mogu biti zelene, smeđe, ljubičaste ili rijetko žute, ravne ili užlijebljene, a najčešće otpadaju tijekom cvatnje. Na vrhu cvata često ostaju zbijene brakteje koje tvore pupoliku masu, poznatu kao „srce banane”.[5]

Cvjetovi su najčešće jednospolni, rjeđe dvospolni. U donjem, odnosno osnovnom dijelu cvata nalaze se ženski ili dvospolni cvjetovi, dok su pri vrhu muški cvjetovi sa zakržljalim ginecejem. U mnogih uzgajanih oblika cvjetovi su funkcionalno sterilni.[5]

Ocvijeće se sastoji od šest tepala. Pet ih je sraslo u cjevastu ili koritastu tvorevinu koja se ubrzo uzdužno rascijepi i na vrhu završava s pet zubaca. Šesti tepal slobodan je i smješten nasuprot sraslom dijelu ocijeća.[5]

Prašnika ima pet, s kratkim nitima i duguljastim, dvopretinastim prašnicama. U ženskim cvjetovima prašnici su reducirani ili nefunkcionalni. Plodnica je podrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je jedan, a njuška trorežnjevita.[5]

Plod je izdužena, mesnata boba, obično valjkasta i više ili manje povijena. U divljih vrsta sadrži brojne tvrde sjemenke, nepravilno kuglaste do lećaste. U većine jestivih kultivara plodovi nastaju partenokarpno, bez oplodnje, pa su sjemenke zakržljale ili potpuno izostaju.[5]

Nakon cvatnje i plodonošenja pojedini nadzemni izdanak odumire, ali biljka nastavlja živjeti zahvaljujući novim izdancima koji izbijaju iz podzemne stabljike. Osnovni broj kromosoma najčešće je x = 10 ili 11.[5]

Rod je prirodno rasprostranjen uglavnom u tropskoj Aziji, Maleziji i zapadnom Pacifiku. Obuhvaća divlje banane te brojne uzgojene oblike nastale ponajprije od vrsta Musa acuminata i M. balbisiana. Mnogi jestivi kultivari hibridnog su podrijetla i često ih je teško pouzdano svrstati u jednu botaničku vrstu; zato se katkad označavaju samo imenom roda i nazivom kultivara. [5]

Ljudska upotreba

[uredi | uredi kôd]

Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima Amerike, Azije i Afrike. Najpoznatija je M. acuminata koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih poslastica, razvili su se osobito iz vrsta M. acuminata i M. balbisiana. Banane su četvrti najvažniji usjevi u zemljama u razvoju: voće je osnovna hrana u podsaharskoj Africi, Južnoj i Srednjoj Americi i velikom dijelu Azije, dok se lišće koristi za sklonište i omatanje hrane, a muški pupoljak može se jesti kao povrće. [4]

Od hibridne vrste Musa ×paradisiaca (konjska banana) pravi se brašno za pecivo i dobiva alkohol, a polodovi se jedu kuhani. Vrsta Musa textilis služi za izradbu papira i užadi, a porijeklom je s Filipina.

Popis vrsta

[uredi | uredi kôd]

Na popisu je 88 priznatih vrsta, i nekoliko hibridnih.

  1. Musa acuminata Colla
  2. Musa arfakiana Argent
  3. Musa argentii Gogoi & Borah
  4. Musa arunachalensis A.Joe, Sreejith & M.Sabu
  5. Musa aurantiaca G.Mann ex Baker
  6. Musa azizii Häkkinen
  7. Musa balbisiana Colla
  8. Musa banksii F.Muell.
  9. Musa barioensis Häkkinen
  10. Musa basjoo Siebold ex Miq.
  11. Musa bauensis Häkkinen & Meekiong
  12. Musa beccarii N.W.Simmonds
  13. Musa berdiri (C.K.Lim & Meekiong) C.K.Lim & Meekiong
  14. Musa boman Argent
  15. Musa borneensis Becc.
  16. Musa bracteata S.S.Singh, Gajurel & Taid
  17. Musa bukensis Argent
  18. Musa campestris Becc.
  19. Musa celebica Warb. ex K.Schum.
  20. Musa cheesmanii N.W.Simmonds
  21. Musa chunii Häkkinen
  22. Musa coccinea Andrews
  23. Musa corneri Holttum
  24. Musa cylindrica A.Joe, Sreejith & M.Sabu
  25. Musa exotica R.V.Valmayor
  26. Musa fitzalanii F.Muell.
  27. Musa flaviflora N.W.Simmonds
  28. Musa gracilis Holttum
  29. Musa griersonii Noltie
  30. Musa haekkinenii N.S.Lý & Haev.
  31. Musa hirta Becc.
  32. Musa huangbaioa Z.Y.Zhu
  33. Musa indandamanensis L.J.Singh
  34. Musa ingens N.W.Simmonds
  35. Musa insularimontana Hayata
  36. Musa itinerans Cheesman
  37. Musa jackeyi W.Hill
  38. Musa johnsii Argent
  39. Musa juwiniana Meekiong, Ipor & Tawan
  40. Musa kamengensis Gogoi & Häkkinen
  41. Musa kattuvazhana K.C.Jacob
  42. Musa lanceolata Warb. ex K.Schum.
  43. Musa lawitiensis Nasution & Supard.
  44. Musa lokok Geri & Ng
  45. Musa lolodensis Cheesman
  46. Musa lutea R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen
  47. Musa maclayi F.Muell. ex Mikl.-Maclay
  48. Musa mannii <small>H.Wendl. ex Baker
  49. Musa markkuana (M.Sabu, A.Joe & Sreejith) Hareesh, A.Joe & M.Sabu
  50. Musa markkui Gogoi & Borah
  51. Musa monticola M.Hotta ex Argent
  52. Musa muluensis M.Hotta
  53. Musa nagalandiana S.Dey & Gogoi
  54. Musa nagensium Prain
  55. Musa nanensis Swangpol & Traiperm
  56. Musa ochracea K.Sheph.
  57. Musa ornata Roxb.
  58. Musa paracoccinea A.Z.Liu & D.Z.Li
  59. Musa paramjitiana L.J.Singh
  60. Musa peekelii Lauterb.
  61. Musa pradhanii A.Joe & M.Sabu
  62. Musa puspanjaliae Gogoi & Häkkinen
  63. Musa rosea Baker
  64. Musa rubida Holttum
  65. Musa rubinea Häkkinen & C.H.Teo
  66. Musa rubra Wall. ex Kurz
  67. Musa ruiliensis W.N.Chen, Häkkinen & X.J.Ge
  68. Musa sakaiana Meekiong, Ipor & Tawan
  69. Musa salaccensis Zoll. ex Kurz
  70. Musa sanguinea Hook.f.
  71. Musa schizocarpa N.W.Simmonds
  72. Musa serpentina Swangpol & Somana
  73. Musa siamensis Häkkinen & Rich.H.Wallace
  74. Musa siangensis Taid, S.S.Singh & Gajurel
  75. Musa sikkimensis Kurz
  76. Musa splendida A.Chev.
  77. Musa textilis Née
  78. Musa thomsonii (King) A.M.Cowan & Cowan
  79. Musa tonkinensis R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen
  80. Musa troglodytarum L.
  81. Musa tuberculata M.Hotta
  82. Musa velutina H.Wendl. & Drude
  83. Musa violascens Ridl.
  84. Musa viridis R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen
  85. Musa voonii Häkkinen
  86. Musa yamiensis C.L.Yeh & J.H.Chen
  87. Musa yunnanensis Häkkinen & H.Wang
  88. Musa zaifui Häkkinen & H.Wang
  89. Musa × alinsanaya R.V.Valmayor
  90. Musa × formobisiana H.L.Chiu, C.T.Shii & T.Y.A.Yang
  91. Musa × paradisiaca L.
  92. Musa × putei-gentu Meekiong & Anis Sabrina

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Pivo od banana se pravi od banana, kineske šećerne repe i posebne vrste brašna koje u sebi već ima kvasce. Najviše se konzumira u Keniji, Kongu i Ugandi te u svakoj od tih država ima drugačiji naziv.[6]

Sinonnimi

[uredi | uredi kôd]

Heterotipski:

  • Karkandela Raf. in Sylva Tellur.: 106 (1838)

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Kew, pristupljeno 19. rujna 2024.
  2. ↑ The North Carolina Extension, pristupljeno 19. rujna 2024.
  3. ↑ Introduction to Musa and Bananas, pristupljeno 19. rujna 2024
  4. 1 2 3 4 Introduction to Musa and Bananas, pristupljeno 15. rujna 2024.
  5. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 WFO, pristupljeno 20. srpnja 2026.
  6. ↑ Pivo od banana

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banana_(rod)&oldid=7563689"