Prijeđi na sadržaj

1312.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1312)

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1280-e | 1290-e | 1300-e | 1310-e | 1320-e | 1330-e | 1340-e | >
<< | < | 1308. | 1309. | 1310. | 1311. | 1312.. | 1313. | 1314. | 1315. | 1316. | > | >>

1312.. po kalendarima
Gregorijanski 1312.. (MCCCXII)
Ab urbe condita 2065.
Islamski 711–712.
Iranski 690–691.
Hebrejski 5072–5073.
Bizantski 6820–6821.
Koptski 1028–1029.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1367–1368.
• Shaka Samvat 1234–1235.
• Kali Yuga 4413–4414.
Kineski
• Kontinualno 3948–3949.
• 60 godina Yang Voda Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11312.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1312 (MCCCXII) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • januar - Piers Gaveston, miljenik engleskog kralja Edwarda II, vratio se nakon manje od dva meseca iz progonstva, sastao se sa kraljem, koji mu je vratio imanja - kraljevska i baronska stranka se spremaju za rat.
  • početkom godine - Mlečani šalju nove čete pred pobunjeni Zadar, u ožujku raspisuju novi porez za opskrbu vojske.[1]
  • 22. 3. - Koncil u Vienni: bulom Vox in excelso, papa Klement V. raspušta Templarski red, pod pritiskom francuskog kralja.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 10. 4. - Nakon neuspele pobune, lionski nadbiskup Petar Savojski prepušta administraciju pravde francuskom kralju, pristaje na uključenje Liona u francusko kraljevstvo.
  • travanj - Juraj II, sin bana Pavla I, pregovara o miru u Veneciji. U ovo vreme Zadrani su napali mletačko brodovlje i zarobili dva broda sa komandantom Bellettom Justinianijem.[2]
  • 1. 5. - Umro je hrvatski, dalmatinski, ban Pavao I. Šubić Bribirski, nasleđuje ga sin Mladen II. (do 1322), takođe i ban Bosne.
  • 2. 5. - Bulom Ad providam, papa prenosi templarsku imovinu hospitalerima (npr. Božjakovina kod Zagreba, Vrana kod Biograda na moru).
  • 6. 5. - Završen je Koncil u Vienni: uz ostalo. osuđen je laički red Begina i Begharda (→ Bratstvo slobodnog duha), papa hoće križarski pohod za godinu dana, proglašava kralja Filipa za vođu - nije jasno gde, neće se dogoditi.
  • 7. 5. - Nemačke trupe Heinricha VII su ušle u Rim. U gradu se sukobljavaju pristalice porodice Orsini (pristalice pape i Roberta Napuljskog) i porodice Collona (careve pristalice); papinu četvrt drže snage Roberta Napuljskog.
  • 19. 5. - Piers Gaveston se predao nakon opsade zamka Scarborough, ubijen je mesec dana kasnije.
Bitka kod Rozgonya, Mađ. il. hronika, 1358
  • 15. 6. - Bitka kod Rozgonya, na istoku dan. Slovačke: kralj Karlo Robert je uz veliko obostrano krvoproliće porazio naslednike Omodeja Abe. Ovo je prekretnica u njegovoj borbi protiv oligarha.
  • 29. 6. - Heinrich VII, je okrunjen u Rimu za svetog rimskog cara - u Lateranu, od strane trojice gibelinskih kardinala. On je prvi iz kuće Luxembourg. Završen je Veliki interregnum, nastao smrću Frederika II 1250.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 7. 9. - Umro je kralj Kastilje i Leona Fernando IV, zvani Pozvani, zbog priče da su ga dvojica pogubljenih vitezova "pozvala" na suđenje pred Boga. Nasleđuje ga jednogodišnji sin Alfonso XI (do 1350)
  • septembar - Car Henrik je u Arezzu, osuđuje Roberta Napuljskog kao pobunjenog vazala. Započinje opsadu Firence - šest sedmica, neuspešno.
  • > septembar, zima? - Halilovi Turci su uništeni u Trakiji, na Galipoljskom poluostrvu, u saradnji Vizantinaca, đenovske flote i odreda od 2.000 ljudi koje je poslao Milutin. Car Andronik je poklonio selo Kucovo Hilandaru.[3][4]
  • 30. 9. i 3. 10. - Zadrani šalju poruku u Veneciju da se žele izmiriti, ali predomislili su se jer je Mladen odbio mletačku vojsku.[5]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Milutin Nemanjić je odneo pobedu nakon dugog ratovanja sa bratom Dragutinom. Braća i "sabor srpske zemlje" su poslali hilandarskog igumana Nikodima u Carigrad, kod tamošnjeg cara i patrijarha, zbog neke uloge u sankcionisanju mira.[6]
  • Splitski Stari statut.
  • 1312/13 - Izgrađena crkva manastira svetog Đorđa u Starom Nagoričanu.
  • 1312-17[7] - Milutin gradi i ukrašava crkvu sv. Stefana u Banjskoj kao svoj mauzolej, uz staranje banjskog episkopa Danila.
  • Katalonska kompanija, koja drži Atinsko Vojvodstvo, obratila se sicilijanskom kralju Frederiku II; ovaj je poslao Berenguera Estanyola kao vikara malog kraljevića Manfreda koji je postavljen za vojvodu.
  • Hospitaleri presreli i uništili flotu turskog begluka Menteše kod Amorgosa, ali u i sami imali velike gubitke.
  • Đenovljanin Lancelotto Malocello je ponovno otkrio Kanarske otoke, po njemu je nazvan otok Lanzarote (na otocima žive Guanči).
  • c. Mansa Musa postaje vladar Malijskog Carstva (do ca. 1337).

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1312.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Klaić, 22
  2. ↑ Klaić, 22-3
  3. ↑ Srbija kao glavna balkanska država. rastko.rs
  4. ↑ Istorija s. n. I, 461
  5. ↑ Klaić, 32-3
  6. ↑ Istorija s. n. I, 460
  7. ↑ Istorija s. n. I, 485
Literatura