Bonobo

Bonobo
*Pan paniscus*
Starost fosila: 1,5-2 miliona godina
Bonobo; Pan paniscus; Starost fosila: 1,5-2 miliona godina
Ugrožena vrsta (EN)
	Bonobo (Pan paniscus)
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Primates
(nesvrstani)	podred Anthropoidea - Catarrhini; Uskonosni majmuni
Natporodica	Hominoidea
Porodica	Hominidae / Pongidae
Rod	Pan
Vrsta	Pan paniscus (Bonobo); Schwarz, 1929

Bonobo (Pan paniscus), koji je ranije označavan kao „patuljasti čimpanza“ i (rjeđe) „patuljak“ ili „gracilni čimpanza“,^[1] je ugrožena vrsta velikih majmuna i jedna od dvije vrste koje čine rod čimpanze (Pan); druga je Pan troglodytes , ili obični čimpanza. Iako se naziv „čimpanza“ ponekad skupno odnosi i na obje vrste, obično se shvata kao da se odnosi na običnog čimpanzu, dok Pan paniscus podrazumijeva vrstu bonobo.^[2]

Imenovanje

Bez obzira na alternativni zajednički naziv "patuljasti čimpanza", bonobo nije posebni deminutiv u odnosu na običnog čimpanzu. "Pygmy" može poticati i od činjenice da u susjedstvu žive Pigmeji (čije ime potiče iz iste engleske riječi). Ime "bonobo" se prvi puta pojavilo 1954., kada su Eduard Paul Tratz i Heinz Heck predložili novi generički termin za patuljaste čimpanze. Misli se da je ime posljedica greške u čitanju natpisa na sanduku centra Bolobo na rijeci Kongo, koji je surađivao u prikupljanju čimpanzi 1920-tih.^[3]

Osnovna obilježja

Bonobo je mnogo gracilniji od gracilnih ljudi i običnog čimpanze. Ima nešto manju glavu sa dugom dlakom i relativno više čelo. Lice joj je crno, usne ružičaste, a uši relativno male. Nosni otvori su široki. Za razliku od ravnih grudi ostalih čovjekolikuh majmuna, ženke bonoboa imaju lagano izbočene grudi, ali nikada toliko kao kod čovjeka. Gornji dio tijela je mršav i gracilan, uključujući i uska ramena, tanke vratove i duge noge u poređenju s običnim čimpanzama. Mužjaci imaju i čuperak u zrelom dobu.

Bonoboa odlikuju relativno duge noge. U zatočeništvu, obično požive i do 40 godina^[4], dok nema podataka o tome za one koji žive u prirodnim uvjetima.

Etologija

Spolno ponašanje

U društvenoj zajednici bonoba osobiti značaj imaju spolni odnosi, po čemu se također izdvajaju od ostalih ne-ljudskih primata. Ispoljavaju se i se kao pozdravi, modeli ponašanja u prevazlaženju sukoba i uspostave pomirenja, osobito u vidu prostitucije, kao protuusluge ženki za hranu ili novopridošlički ulaz u grupu.^[5]

Osim čovjeka, bonoboi su jedini čovjekoliki majmuni kod kojih su uočene ljudima slične spolne aktivnosti: genitalni seks "sprijeda" (uglavnom ženka-ženka, a zatim i mužjak-ženka, te mužjak-mužjak), ljubljenje jezicima i oralni seks., a i parenje licem u lice se rijetko susreće kod ostalih primata. U naučnoj literaturi, spolni odnos ženka-ženka često se naziva GG trljanje tj. trljanje genitalijom o genitaliju, dok se odnos mužjak-mužjak ponekad naziva mačevanje penisima.

Spolni život se odvija i unutar najuže porodice i bližih komšija, a u tim aktivnostima učestvuju i odrasli i djeca. Možda zato i ne formiraju trajnije veze sa određenim partnerima. Također je uočeno da u spolnom ponašanju nisu bitne razlike u spolu i dobi, s mogućim izuzetkom spolnog odnosa između majki i njihovih odraslih sinova. Neki promatrači vjeruju da su takva parenja tabui i preteče tabua kod ljudi. Nakon otkrića noog izvora hrane, kakvog hranilišta ili druge potrepštine, u pripadajućoj grupi buja opće oduševljenje, koje bično dovodi do sveopćeg seksanja. Pretpostavlja se da je to u funkciji smanjivanje napetosti i pripreme za mirno uzimanje hrane.^[6] Mužjaci bonoba često ulaze u razne oblike muško-muškog genitalnog seksa (

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]