Kladanj
Kladanj | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Kladanj | |
 Kladanj | |
 Grb | |
 Općina Kladanj u Bosni i Hercegovini | |
  Kladanj | |
 Interaktivna karta Kladanj | |
| Koordinate: 44°13′32.9″N 18°41′25.5″E / 44.225806°N 18.690417°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Jusuf Čavkunović[1] (PDA) |
| Površina | |
| • Općina | 335,64 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 17,69 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 12.348 |
| • Općina (gustoća) | 36,79 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.026 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 227,59 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 280 |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Veb-sajt | www |
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Naseljeno mjesto Kladanj je smješteno na putu Orašje-Tuzla-Sarajevo. Općina Kladanj se nalazi u Tuzlanskom kantonu.
Historija
Historija Kladnja obuhvata razvoj Kladnja od najranijih tragova ljudskog prisustva na području današnje općine, preko rimskih i srednjovjekovnih komunikacija, do oblikovanja naselja kao značajnog lokalnog središta u osmanskom i austro-ugarskom periodu.[2][3][4]
Prapovijest i antika
Šire područje Kladnja pokazuje tragove starijeg ljudskog prisustva. U radu o pećini Ujča kod Kladnja zabilježeno je da je taj lokalitet sačuvao tragove ljudi koji su u njemu boravili duže vrijeme, što potvrđuje raniju naseljenost ovoga kraja.[2]
Savremena terenska istraživanja na Konjuhu utvrdila su ostatke rimske ceste koja je iz pravca Olova preko prijevoja Stara Karaula silazila prema Kladnju, a jedan njen krak vodio je dalje kroz Plahoviće i Pauč prema lokalitetu današnje Muške vode u dolini Drinjače.[5] Ti nalazi pokazuju da je kladanjski prostor bio uključen u starije saobraćajne pravce mnogo prije osmanskog doba.[5]
Srednji vijek
O najranijem pisanom spomenu Kladnja u literaturi postoje različiti navodi. Službena stranica Općine Kladanj navodi 1138. godinu kao rani spomen mjesta, a ujedno bilježi i pomen srednjovjekovnog naselja u dubrovačkim spisima iz 1431. godine.[4] U savremenom naučnom radu o osmanskim putevima navodi se da se Kladanj u srednjem vijeku spominje 3. augusta 1432, u vezi s putovanjem bosanskog kralja Tvrtka II.[3]
Srednjovjekovno naslijeđe kladanjskog kraja potvrđuju i nekropole sa stećcima. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine navodi da je nekropola sa stećcima u Olovcima, na području općine Kladanj, među nekropolama iz Bosne i Hercegovine upisanim na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.[6]
Osmanski period
Nakon osmanskog osvajanja Bosne, područje Kladnja uključeno je u osmanski upravni sistem.
Službena stranica Općine Kladanj navodi da se mjesto 1469. godine spominje s trgom Četvrkovište, na kojem se četvrtkom održavao veliki sajam, te da je 1557. zabilježeno kao kasaba u sastavu Sarajevskog kadiluka, a kasnije i kao samostalan kadiluk u koji je ulazilo i Olovo.[4] Isti izvor navodi da se u drugoj polovini 16. stoljeća Kladanj spominje kao čaršija s hamamom i Hadži Bali-begovom džamijom iz 1545. godine, poznatijom kao Kuršumlija.[4]
Istraživanja na Konjuhu pokazala su da je Kladanj zbog svoga geografskog položaja bio važna raskrsnica osmanskih karavanskih puteva. Na lokalitetima Miljkovac, Paljevac i Buševo dokumentirani su ostaci puteva korištenih za transport ljudi i robe, pri čemu autori zaključuju da najstariji slojevi tih komunikacija vjerovatno potječu iz 15. ili 16. stoljeća.[3]
Osmansko naslijeđe Kladnja sačuvano je i kroz više spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine među nacionalnim spomenicima na području Kladnja navodi Kuršumlija (Hadži Bali-begovu) džamiju i staru drvenu džamiju sa haremom u Tuholju.[7][8]
Austro-Ugarska i 20. stoljeće
Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. donijela je upravne i privredne promjene i u Kladnju. Prema službenom općinskom historijatu, Kladanj je u to vrijeme postao kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a austro-ugarska uprava je posebno bila zainteresirana za eksploataciju šuma i širenje administrativnog aparata.[4]
U širem okviru tuzlanskog kraja, austro-ugarski i međuratni period obilježili su postepeni prijelaz iz pretežno agrarno-zanatsko-trgovačke sredine u industrijski kraj, uz migracije stanovništva i promjene u socijalnoj strukturi.[9] U istom radu zabilježeno je i da je u Kladnju početkom 1920-ih pitanje školstva bilo povezano s vjerskom i društvenom strukturom stanovništva, što pokazuje kako su se šire političke i društvene prilike odražavale i na lokalnu zajednicu.[9]
Službena stranica Općine Kladanj navodi da je veći dio starijeg graditeljskog naslijeđa nestao usljed velikih požara i kasnijih ratova, pa su od osmanskog graditeljskog sloja u samom gradu očuvani tek pojedini spomenici, prije svega Kuršumlija džamija i Đurđi-hanumina česma.[4]
Geografija
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja - Tuzla - Sarajevo. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj se nalaze sljedeći spomenici:
- ″Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija″ (graditeljska cjelina),
- ″Nekropola Olovci″ (historijsko područje),
- "Stara drvena džamija sa haremom u Tuholju" (graditeljska cjelina).[10]
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.
Općina Kladanj
| Sastav stanovništva – općina Kladanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 12 348 (100,0%) | 16 070 (100,0%) | 15 641 (100,0%) | 14 015 (100,0%) | 11 469 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 11 997 (97,16%) | 11 621 (72,31%)1 | 10 578 (67,63%)1 | 9 300 (66,36%)1 | 816 (7,115%)1 | ||
| Srbi | 107 (0,867%) | 3 952 (24,59%) | 4 323 (27,64%) | 4 487 (32,02%) | 4 482 (39,08%) | ||
| Bosanci | 60 (0,486%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 40 (0,324%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 35 (0,283%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 33 (0,267%) | 36 (0,224%) | 40 (0,256%) | 66 (0,471%) | 207 (1,805%) | ||
| Romi | 33 (0,267%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 13 (0,105%) | 184 (1,145%) | 39 (0,249%) | 41 (0,293%) | 15 (0,131%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 12 (0,097%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 9 (0,073%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 7 (0,057%) | – | 8 (0,051%) | 5 (0,036%) | 6 (0,052%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,008%) | 277 (1,724%) | 600 (3,836%) | 63 (0,450%) | 5 888 (51,34%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,008%) | – | 43 (0,275%) | 49 (0,350%) | 39 (0,340%) | ||
| Makedonci | – | – | 8 (0,051%) | 2 (0,014%) | 9 (0,078%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,006%) | 1 (0,007%) | 5 (0,044%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,006%) | 1 (0,007%) | 2 (0,017%) | ||
Naseljeno mjesto Kladanj
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kladanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 4 026 (100,0%) | 4 873 (100,0%) | 4 091 (100,0%) | 3 379 (100,0%) | 2 825 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 3 798 (94,34%) | 3 655 (75,01%)1 | 2 925 (71,50%)1 | 2 719 (80,47%)1 | 216 (7,646%)1 | ||
| Srbi | 61 (1,515%) | 870 (17,85%) | 615 (15,03%) | 528 (15,63%) | 851 (30,12%) | ||
| Bosanci | 46 (1,143%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 33 (0,820%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 29 (0,720%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 24 (0,596%) | 21 (0,431%) | 29 (0,709%) | 53 (1,569%) | 132 (4,673%) | ||
| Muslimani | 10 (0,248%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 9 (0,224%) | 99 (2,032%) | 33 (0,807%) | 15 (0,444%) | 4 (0,142%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 7 (0,174%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 5 (0,124%) | – | 8 (0,196%) | 4 (0,118%) | 3 (0,106%) | ||
| Nepoznato | 4 (0,099%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 228 (4,679%) | 455 (11,12%) | 39 (1,154%) | 1 576 (55,79%) | ||
| Crnogorci | – | – | 20 (0,489%) | 18 (0,533%) | 30 (1,062%) | ||
| Makedonci | – | – | 5 (0,122%) | 2 (0,059%) | 6 (0,212%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,024%) | 1 (0,030%) | 5 (0,177%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 2 (0,071%) | ||
Historija
Prvi spomen grada Kladnja potječe još iz 1138. godine. Kuršumlija džamija u Kladnju - ime joj je izvedeno od turske riječi olovo (kurşun), zbog kupole kojom je prekrivena. Prvi zapis o Kladnju u turskim izvorima potječe iz 1469. godine, a odnosi se na pijacu Četvrtkovište, gdje su četvrtkom održavani veliki sajmovi. U razdoblju osmanske vladavine, Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje (kasaba) u okviru Sarajevskog kadiluka (teritorijalne jedinice), koje je kasnije i samo postalo kadiluk s Olovom kao njegovim dijelom.
Poznate ličnosti
- Sulejman Kupusović - Pozorišni i filmski režiser
- Mirko Pejanović - Član predsjedništva RBiH, profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo
- Akif Šeremet - Osnivač i sekretar SKJ-a[15]
- Avdaga Hasić - Vođa lokalne milicije "Avdagina legija"
- Senahid Halilović - Profesor dijalektologije, autor "Pravopisa bosanskoga jezika"
- Vahid Kljajić - Profesor emeritus i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo[16]
Također pogledajte
Reference
- ↑ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 15. 10. 2020.
- 1 2 Ivanović, Obrad (1956). "Pećina Ujča". Naš krš. 7 (15–16). Arhivirano s originala, 10. 9. 2024. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- 1 2 3 Imamović, Mersiha; Krpić, Amir (2020). "Osmanski karavanski putevi na planini Konjuh (Kladanj)". Historijska misao. 6 (6): 65–85. doi:10.51558/2303-8543.2021.6.6.65. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 6 "Historijat". Općina Kladanj. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- 1 2 Imamović, Mersiha (2021). "Following the Roman Road on Mountain Konjuh near Kladanj". Studia Universitatis Hereditati. 9 (2): 11–28. doi:10.26493/2350-5443.9(2)11-28. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- ↑ "Projekat serijske nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. 18. 3. 2019. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- ↑ "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- ↑ "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- 1 2 Selimović, Sead (1994). "Socijalne promjene stanovništva tuzlanskog kraja (1878.–1941.)". Časopis za suvremenu povijest. 26 (1). Arhivirano s originala, 16. 9. 2025. Pristupljeno 11. 3. 2026.
- ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kladanj)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 61/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ↑ Graovac, Dušan: "Crveni profesor Akif Šeremet", Samobor, 1982
- ↑ https://mon.ks.gov.ba/node/455
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
| Naseljena mjesta |
| |
|---|---|---|
